Specijalistička ordinacija za endokrinologiju prim. dr. sc. Jozo Jelčić

NEPLODNOST, POREMEĆAJI MENSTRUALNIH CIKLUSA I BOLESTI ŠTITNJAČE

Neplodnost i poremećaji menstrualnih ciklusa nerijetko mogu biti uzrokovani bolestima štitnjače.

Bolesti štitnjače su 4-5 puta češće u žena nego u muškaraca. Bolesti štitnjače koje uzrokuju promjene njenog funkcioniranja mogu uzrokovati poremećaje menstrualnih ciklusa i neplodnost. Poremećaji ciklusa i neplodnost nisu trajni, ali mogu dugo ostati neprepoznati i cijelo to vrijeme praviti smetnje. Zato je važno otkriti ih i liječiti. Obično se već unutar pola godine nakon normaliziranja razine hormona štitnjače u krvi (T4 i T3) i razine hormona hipofize koji regulira funkciju štitnjače (TSH), normaliziraju menstrualni ciklusi i uspostavlja uredna plodnost.

BOLESTI ŠTITNJAČE

Bolesti štitnjače se dijele na autoimune bolesti, tumore, ciste i urođene poremećaje razvoja štitnjače.

Autoimune bolesti štitnjače su česte. To su kronične bolesti koje mogu uzrokovati poremećaj rada štitnjače i uzrokovati povišenu ili sniženu razinu hormona štitnjače u krvi (hipertireozu ili hipotireozu), mada funkcija štitnjače u početnim fazama bolesti može biti i uredna. Nerijetko se otkriju slučajno, na sistematskim pregledima u osoba bez subjektivnih smetnji s urednom funkcijom štitnjače. Sve dok je funkcija štitnjače uredna, nije potrebno liječenje, nego redovito praćenje. Također, često se otkrije bolest u ranoj fazi poremećaja funkcije štitnjače, u osoba koje još nemaju simptome bolesti, a u laboratorijskim testovima uredna je razina hormona štitnjače u krvi. U njih se tek po blago poremećenoj razini regulatornog hormona hipofize (TSH) naslućuju blage promjene u funkciji štitnjače. Takvu formu poremećaja funkcije štitnjače nazivamo latentnom ili subkliničkom hipo- ili hipertireozom. Ona najčešće još ne zahtijeva liječenje, nego daljnje dijagnostičke pretrage i praćenje funkcije štitnjače. Ako dođe do značajnije promjene razine TSH u krvi, ili poremećaja razine hormona štitnjače u krvi ili pojave tegoba, nužno je liječenje. U dijagnostičke pretrage spada određivanje razine autoantitijela u krvi, a rijetko se po potrebi u osoba s hipertireozom može učiniti i scintigrafija štitnjače.

Tumori se na ultrazvučnom pregledu opisuju kao čvorovi ili nodusi, a takva bolest štitnjače označava se kao nodozna struma. Vrlo su česti. Procjenjuje se da svaka četvrta do peta osoba ima neki čvorić u štitnjači. Oni mogu biti sekretorno aktivni i neaktivni, te dobroćudni i zloćudni. Ovisno o veličini i izgledu čvorova i rezultatima laboratorijskih funkcijskih testova štitnjače, rade se daljnje dijagnostičke pretrage (citološka punkcija čvora i scintigrafija štitnjače) kojima se testira postojanje autonomne sekretorne akrtivnosti čvorova i njegov karakter. Najčešće se radi o dobroćudim i sekretorno neaktivnim tumoroma. Ako su aktivni, zahtijevaju medikamentoznu terapiju u cilju normaliziranja funkcije štitnjače, nakon čega slijedi operativno uklanjanje čvora ili terapija radioaktivnim jodom kojom se uništi funkcija čvora.

Ciste su najčešće ispunjene koloidom, produktom aktivnosti stanica štitnjače. Najčešće su dobroćudne i sekretorno neaktivne. Također su vrlo česte u populaciji. Najčešće se samo ultrazvučno kontroliraju i ne zahtijevaju nikakvo liječenje. Velike ciste se mogu punktirati i isprazniti.

Urođeni poremećaji razvoja štitnjače mogu uzrokovati hipotireozu, koja zahtijevahormonsku nadoknadnu terapiju.

POREMEĆAJI MENSTRUALNIH CIKLUSA

Razlikujemo dvije grupe poremećaja menstrualnih ciklusa: poremećaji trajanja menstrualnih ciklusa i poremećaju količine izgubljene krvi tijekom menstrualnog krvarenja.

Poremećaj trajanja menstrualnih ciklusa:

  • Polimenoreja: trajanje ciklusa kraće od 21 dan
  • Oligomenoreja: trajanje ciklusa dulje od 35 dana
  • Metroragija: nepravilna krvarenja, umjesto pravilne cikličnosti

Poremećaji količine krvi tijekom krvarenja:

  • Hipomenoreja: procijenjeno krvarenje je oko 20% oskudnije od uobičajenog
  • Hipermenoreja: procijenjeno krvarenje je oko 20% obilnije od uobičajenog
  • Menoragija: obilno menstrualno krvarenje

HIPERTIREOZA, MENSTRUALNI CIKLUSI I PLODNOST

Bolesti koje uzrokuju hipertireozu mogu se javiti već u novorođenadi, djece prije puberteta, u reproduktivnoj dobi i u starijoj dobi. U novorođenčadi ne utječu na reproduktivni sustav. U prepubertetskih djevojčica prema rezultatima nekih israživanja mogle bi uzrokovati kasniji početak puberteta, ali druga istraživanja to ne potvrđuju. U žena u reproduktivnoj dobi hipertireoza uzrokuje brojne promjene u organizmu pa tako i u funkciji reproduktivnog sustava. Razina ženskog spolnog hormona (estradiola) u krvi je povišena 2-3 puta, ali je povišena i razina proteina nosača estradiola (SHBG-a) pa razina slobodog estradiola u krvi nije povišena. Povišena je i razina muških spolnih hormona, testosterona i androstendiona, ali je povećana i njihova pretvorba u ženske spolne hormone. Povišena je razina gonadotropina LH u svim fazama menstrualnog ciklusa, ali može izostati regularni skok LH sredinom menstrualnog ciklusa zbog čega izostaju ovulacije i menstruacije, s posljedičnim problemima u zatrudnjivanju. U podlozi se nalazi pojačana reaktivnost na stimulaciju hormonima koji stimuliraju gonadotropine. Ovaj poremećaj se skoro normalizira 4 mjeseca nakon normaliziranja funkcije štitnjače.

Biokemijski i hormonski poremećaji, poremećaji u prehrani, te emocionalna nestabilnost uzrokovani hipertireozom mogu utjecati na menstrualni ciklus i uzrokovati amenoreju i anovulaciju, oligomenoreju, hipomenoreju i polimenoreju. Pušenje može pojačati menstrualne poremećaje u hipertireozi.

U značajnog broja bolesnica gube se ovulacije što uzrokuje neplodnost.

Hipertireoza se događa u 0.2-1% svih trudnoća. Uglavnom je uzrokovana Gravesovom bolešću. U trudnoći hipertireoza može uzrokovati zastoj u razvoju ploda, komplikacije u trudnoći i prerani porod.  Nakon poroda nužo je kontrolirati funkciju štitnjače u novorođenčeta.

HIPOTIREOZA, MENSTRUALNI CIKLUSI I PLODNOST

Hipotireoza se može javiti u svim životnim dobima, od fetusa do starije dobi. Najopasnija je hipotireoza u trudnoći jer uzrokuje hipotireozu fetusa. Nedostatak hormona štitnjače može negativno djelovati na razvoj svih tkiva i organa fetusa, a naročito mozga. To za posljedicu može imati oštećenja središnjeg živčanog sustava i niži kvocjent inteligencije.  U fetalnom razvoju izgleda da hipotireoza ne uzrokuje poremećaj normalnog razvoja reproduktivnog sustava. Međutim, od ranog djetinjstva hipotireoza, ako se ne liječi, vodi spolnoj nezrelosti. Početak hipotireoze prije puberteta može uzrokovati kašnjenje početka puberteta, a kasnije uzrokuje anovulatorne cikluse. Paradoksalno, ponekad može uzrokovati i prerani pubertet, zbog preklapajućeg učinka TSH, koji ima sličnu strukturu kao i neki drugi glikoproteinski hormoni (LH, FSH i prolaktin). Isti efekt može uzrokovati i povišenu razinu prolaktina u serumu (hormona hipofize), što može dovesti do galaktoreje (mliječnog iscjetka iz dojki). Snižena je koncentracija estradiola i testosterona u krvi.

Većina bolesnica reproduktivne dobi s hipotireozom imaju neki od poremećaja menstrualnih ciklusa: amenoreju, oligomenoreju, polimenoreju, menoragiju ili metroragiju. Pri tom u nekih bolesnica izostaju ovulacije, bez kojih nije moguće zatrudnjivanje. Osim toga, smanjuje se i seksualna želja (libido).

U trudnoći može doći do neželjenih komplikacija u trudnice, fetusa ili do problema s trudnoćom. U trudnice se češće javlja gestacijska hipertenzija. Češći je abortus u prvom trimestru trudnoće, smrt ploda u uterusu ili prerani porod. U fetusa su moguće i kasne posljedice u vidu nižeg kvocjenta inteligencije.

Zaključak: Bolesti štitnjače mogu uzrokovati poremećaje menstrualnih ciklusa, libida i neplodnost, a u trudnoći komplikacije u trudnice ili fetusa. Bolesti štitnjače su česte a u ranoj fazi su asimptomatske, pa se često previde ako se na njih ne misli i sistematski za njima ne traga u žena s poremećajem menstrualnih ciklusa ili neplodnosti. Rana djagnostika i liječenje omogućuju brzu korekciju menstrualnih ciklusa i uspostavljanje uredne sposobnosti zatrudnjivanja. Posebno je važno rano otkrivanje i terapija poremećaja funkcije štitnjače u trudnoći, čime se osigurava uredna trudnoća i štiti zdravlje majke i djeteta.

Comments are closed here.