Pandemija virusa SARS-CoV-2 koja uzrokuje bolest COVID 19 u kratkom vremenu  prouzročila  je  smrt velikog broja ljudi. U ostalih je uzrokovala tjeskobu i strah. Zbog toga su poduzete epidemiološke mjere koje su dovele do brojnih  i teških socio-ekonomske problema i poremetile svakodnevni život. Istovremeno su znanstvenici poduzeli najintenzivnija znanstvena istraživanja dosad. Dosadašnje trajanje epidemije je vrlo kratko za dobivanje pouzdanih i preciznih odgovora na niz važnih pitanja. Ipak, neki rezultati dosad objavljenih studija omogućili su spoznaje iskoristive u borbi protiv pandemije.

Jedno od važnih pitanja je o čimbenicima rizika razvoja teških komplikacija bolesti. Do sad su prepoznati neki čimbenici rizika. To su:  starija dob, debljina i komorbiditeti (dijabetes, kardiovaskularne, maligne i plućne bolesti, odnosno teške kronične bolesti). Među njima su se izdvojili debljina i starija dob kao vodeći faktori rizika.

Nekoliko studija je pokazalo značajno povećan rizik razvoja teških komplikacija COVID-19 u soba koje imaju debljinu i u bolesnika s dijabetesom. Oba patološka stanja neovisno povećavaju rizik razvoja hiperinflamatorne reakcije (prejake upalne reakcije). Ona uzrokuje teške komplikacije na plućima  (ARDS – akutni respiratorni distres sindrom), ali i komplikacije drugih organa i zatajenje funkcije više organa.

Debljina je bila povezana s rizikom razvoja teških komplikacija. S porastom BMI raste rizik teških komplikacija u bolesnika s COVID 19. Osobe s debljinom II i III stupnja (BMI>35 i 40 kg/m²) su imale veći rizik invazivne mehaničke ventilacije od osoba s debljinom I stupnja (BMI: 30 -34.9 kg/²) neovisno o dobi, dijabetesu i arterijskoj hipertenziji. I osobe s debljinom I stupnja su također, imale veći rizik od osoba normalne tjelesne težine.

Osobe s teškim oblikom debljine imale su i dodatne probleme zbog otežane intubacije prilkom stavljanja na respirator, kao i izvođenja dijagnostičkih pretraga (UZV, CT, MR i sl.). Također, otežani su bili njihov transport i njega.

Dijabetes je predstavljao značajan čimbenik rizika. Bolesnici s dijabetesom imali su 50% veći rizik fatalnog ishoda!

Eksperti EASO (the European Association for the Study of Obesity) predviđaju da bi epidemija koronavirusom mogla negativno utjecati na epidemiju debljine. Broj osoba zahvaćenih epidemijom debljine bi se zbog pandemije virusom SARS-CoV-2 mogao povećati. Na to može utjecati cijeli niz čimbenika prisutnih u vrijeme epidemije. Protuepidemijske mjere ograničenog kretanja i fizičkog kontakta sa često slabijim socijalnim kontaktom i emocionalnim stresom uzrokovanim nesigurnošću, tjeskobom, zabrinutošću, smanjenjem prihoda ili gubitkom posla, pogoduju daljnjem debljanju. Osim tjelesne neaktivnosti i emocionalnog stresa, debljanju može pogodovati i pogoršanje prehrane. Češće se koristi procesirana i konzervirana visokoenergetska hrana. Smanjena je priprema jela od svježih namirnica. Češće se konzumiraju suhomesnati proizvodi, slatkiši, sokovi i grickalice.  Zbog toga se može očekivati i pogoršanje epidemije debljine uzrokovano epidemijom SARS-CoV2 virusom. Tako bi pandemija koronavirusa mogla pogoršati pandemiju debljine, a ona bi mogla negativno utjecati na smrtnost od infekcije virusom.

Sad, kad se u našoj zemlji epidemiološka situacija poboljšala, a postoji realna opasnost pojave drugog vala epidemije na jesen, važno bi bilo da se osobe s debljinom posvete liječenju debljine i osiguraju dugotrajno smanjenje niže tjelesne težine i smanje rizike koje sobom nosi debljina u slučaju obolijevanja od COVID-19.

Također, izuzetno je važna dobra regulacija glikemije u osoba s dijabetesom i uspješna komunikacija s endokrinologom-dijabetologom.

U osoba koje boluju od dijabetesa i imaju debljinu (a to je većina) važno je istovremeno liječiti obe bolesti.